Ukratko, najčešći razlozi zbog kojih se menadžment odlučuje za team building jesu:
- kada je potrebno formirati nove timove;
- kada je potrebno ojačati postojeće timove ili prevazići eventualne probleme u timskom radu;
- kada želi da nagradi zaposlene;
- kada se postojećem timu pridružilo nekoliko novih članova koji treba da se uklope;
- kada određeni tim treba dodatno motivirati i poboljšati saradnju;
- kada je potrebno utvrditi individualne prednosti članova, koje mogu doprinijeti ukupnom rezultatu tima, pa i kompanije u cjelini;
- kada u određenom timu postoji različita percepcija o kompaniji, kolegama ili ciljevima.
Od menadžera se očekuje da formuliraju repertoar vještina i ekspertiza (osobnih i vještina ostalih zaposlenih), kao npr. sposobnost za interakciju sa suradnicima, za prepoznavanje i analizu potreba kolega, komunikacijske vještine, vještine upravljanja konfliktima, i sl. Funkcionalna komunikacija je neophodna kako bi zaposleni mogli da usavršavaju tehničke, konceptualne, vještine planiranja i upravljanja odnosima. Pored toga, potrebno je da zaposleni budu pripremljeni za „hvatanje u koštac” sa potencijalnim organizacionim promjenama – bilo da su one u oblasti tehnologija, poslovne filozofije, zahtjeva posla ili spoljne konkurencije. Većina stručnjaka ukazuje na to da je team building najvažniji element organizacione kulture za oživljavanje duha profesionalizma, kao i intelektualnih benefita u razmjeni ideja i informacija. Osim toga, sprovođenje team buildinga pruža uslove za pokretanje pozitivnih akcija i, uopće, ljubaznog ophođenja među kolegama.
Opće je mišljenje da se njime mogu podticati pozitivne vrijednosti o poslu, što direktno utiče na harmonične odnose. Dodajemo da team building proširuje svijest o važnosti dobrih kolegijalnih odnosa. Svaki team building je motiviran pozitivnom timskom kulturom koja ima za cilj veću posvećenost zaposlenih u kompaniji. Polazi od stava da svaka zaposlena osoba ima određene talente i spremna je da dijeli svoje potencijale, proizvode i nagrade sa kolegama i uvjerenja je da će im to indirektno osigurati pozicije u okviru kompanije, a samim tim i učvrstiti kompaniju na tržištu. Team building podržava zaposlene u nastojanjima da ispolje svoj potencijal, čak i u aspektima kojim se do sada nisu bavili.
U teoriji, team building razvija sva tri aspekta organizacijskog ponašanja – orijentiranost na zadatke, orijentiran na ulogu i orijentiran na kolegijalne odnose. Na taj način se mogu nadograditi tzv. soft skills zaposlenih – komunikacijske, one za prevladavanje kriza, korištenje informacija, rješavanja problema na radnom mjestu i motiviranja drugih, koje su podjednako važne kao i hard skills (tehničke, stručne vještine). Team building može imati pozitivan utjecaj na kvalitet proizvoda ili usluga, razumijevanje zahtjeva posla, stil rukovođenja i kulturu.
Da zaključimo, uspješniji timski rad koji nastaje nakon team buildinga rezultat je toga što ljudi dobivaju više samopouzdanja, svjesniji su svoje uloge u organizaciji i jasnije uviđaju vezu između svojih i ciljeva kompanije. Dalje, team building može postići inovativnost, jer daje priliku za brainstorming, nakon čega se problemi rješavaju na efikasniji i kreativniji način. Team building može da provocira samo kognitivni konflikt iz kog se rađaju ideje. Budući da je rad u timu vještina kao svaka druga, može se naučiti i kroz team building, tj. uz podršku i pomoć kolega, što je ujedno i zabavno i stimulišuće. Na taj način se postižu najbolji rezultati, jer team building prirodno proizvodi dobru volju, spremnost na saradnju i grupnu koheziju. U prilici da se bolje upoznaju kroz različite aktivnosti, članovi tima formiraju mišljenje jedni o drugima, područje rada i strategiju za postizanje uspjeha u njemu. Sve to ih čini spremnijim na upućivanje i primanje konstruktivnih povratnih informacija, za aktivno slušanje, poštovanje tuđeg mišljenja i, posljedično, kreativnijim i fleksibilnijim za učenje. Odluke se u tim uslovima donose glatko i na najpravedniji način – konsenzusom.
Drugim riječima, kada se članovi tima povežu, oni rade napornije i otporniji su na unutrašnje pritiske i provokacije konkurencije. Intenzivira se lojalnost i kolektivni moral, a menadžeri imaju povjerenja u svakog člana da će obaviti svoj dio posla, jer je energija tima usmjerena ka završetku projekta. Timskim procesima postiže se sinergija koja prevazilazi zbir individualnih doprinosa!
Najvažniji efekti sprovođenja team buildinga mogu biti:
- poboljšanje komunikacije,
- bolje razumijevanje članova tima,
- kompanija postaje prijatnije mjesto za rad,
- povećanje motivacije zaposlenih,
- bolje razumijevanje zajedničkih ciljeva kompanije,
- razumijevanje važnosti učinka svakog zaposlenog,
- učenje jednih o drugima – o dobrim stranama i slabostima svakog pojedinca,
- povećanje produktivnosti i efikasnosti,
- bolja suradnja unutar kompanije,
- povećanje lojalnosti zaposlenih.
T.E.A.M. stands for: Together Everyone Achieves More!